Prvo, proteini nisu samo hrana, oni se nalaze posvuda u na\u0161em tijelu. Jeste li znali da su sve na\u0161e kosti, organi, tetive i ligament<\/a>i, mi\u0161i\u0107i, hrskavica, kosa, nokti, zubi i ko\u017ea izgra\u0111eni od proteina? I to nije sve! Postoje funkcionalni proteini koji imaju to\u010dno odre\u0111ene uloge u organizmu \u2013 to su enzimi, antitijela, hemoglobin, hormoni…<\/p>\n Proteine su gra\u0111eni od 20 razli\u010ditih aminokiselina i razlikuju se obzirom na broj i redoslijed aminokiselina koje grade protein. Od 20 aminokiselina, njih 11 tijelo mo\u017ee samo sintetizirati \u2013 to su neesencijalne aminokiseline. 9 aminokiselina ne mo\u017eemo sami proizvesti te je stoga nu\u017eno da ih u organizam unosimo hranom \u2013 to su esencijalne aminokiseline.<\/p>\n Proteine dijelimo na proteine biljnog i animalnog porijekla. Proteini animalnog porijekla su potpuni proteini jer osiguravaju svih 20 aminokiselina. S druge strane, namirnice biljnog porijekla sadr\u017ee takozvane nepotpune proteine jer ne sadr\u017ee jednu ili vi\u0161e aminokiselina. To nije ni\u0161ta stra\u0161no. Pravilnom kombinacijom namirnica biljnog porijekla vrlo \u0107ete lako zadovoljiti potrebe za svim aminokiselinama. Kombinacijom \u017eitarica i grahorica, poput ri\u017ee i graha, dobit \u0107ete sve esencijalne aminokiseline iz 2 razli\u010dita izvora.<\/p>\n Op\u0107oj populaciji, uz sjede\u0107i posao<\/a>, treba 0,8 g proteina po kilogramu tjelesna mase. To bi zna\u010dilo da je osobi od 70 kg potrebno svega 56 g proteina na dan. Sporta\u0161ima<\/a> je potrebno ne\u0161to vi\u0161e proteina, maksimalno do 2 g\/kg TM.<\/p>\n Koli\u010dina hrane koja osigurava oko 10 g proteina (pritom se radi o hrani visoke nutritivne gusto\u0107e s niskim do umjerenim udjelom masti)<\/p>\n<\/a>Koliko nam je proteina potrebno?<\/h5>\n