{"id":341,"date":"2012-07-30T16:00:38","date_gmt":"2012-07-30T16:00:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.reha.hr\/new\/cms\/zglob-ramena-testiranje\/"},"modified":"2012-07-30T16:00:38","modified_gmt":"2012-07-30T16:00:38","slug":"zglob-ramena-testiranje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.reha.hr\/new\/cms\/zglob-ramena-testiranje\/","title":{"rendered":"Testiranje zgloba ramena"},"content":{"rendered":"<h6>Posljednjih godina, vrlo popularno testiranje provodilo se u pokretima unutarnje i vanjske rotacije u ramenom <a title=\"zglob\" href=\"http:\/\/www.reha.hr\/cms\/zglobovi\/\">zglobu<\/a>. Glavni razlog popularnosti ovog testiranja je u samoj prirodi otvorenog kineti\u010dkog lanca u pokretima u ramenu. Ve\u0107ina pokreta u ramenu u svakodnevnom \u017eivotu i u<a title=\"sport\" href=\"http:\/\/www.reha.hr\/cms\/category\/sportasi\/\"> sportu<\/a> doga\u0111a se upravo kad je ruka slobodna u prostoru (OKL).<\/h6>\n<h5>Rotacija<\/h5>\n<p>Pozicija ramenog zgloba (glava humerusa\/fossa glenoidale) kontrolirana je malom grupom mi\u0161i\u0107a, poznatijom pod nazivom rotatorna man\u017eeta. Mi\u0161i\u0107i rotatorne man\u017eete (supraspinatous, infraspinatous, teres minor i subscapularis) kontroliraju poziciju ruke u slobodnom prostoru te lociraju glavu humeralne kosti u \u010da\u0161icu <a title=\"zglob\" href=\"http:\/\/www.reha.hr\/cms\/zglobovi\/\">zgloba<\/a>. Ukoliko rotatorna man\u017eeta ne funkcionira kako bih trebala, \u010desto dolazi do disfunkcije i boli.<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-658\" title=\"rame\" src=\"http:\/\/reha.hr\/cms\/wp-content\/uploads\/rame-300x225.jpg\" alt=\"\" width=\"270\" height=\"202\" \/><\/p>\n<h5>Mnogi sportovi<\/h5>\n<p>zahtjevaju treniranje jednog ili vi\u0161e mi\u0161i\u0107a man\u017eete ovisi o njihovoj upotrebi i va\u017enosti za sport. To povla\u010di za sobom disbalans u mi\u0161i\u0107noj skupini \u0161to dalje utje\u010de na poziciju samog ramena, te mo\u017ee dovesti do boli i impegmintacije (opadanja). Prenaprezanje mi\u0161i\u0107a (posebice tetiva) mo\u017ee dovesti do puknu\u0107a <a title=\"tetive\" href=\"http:\/\/www.reha.hr\/cms\/ligamenti-i-tetive\/\">tetiva<\/a>, mi\u0161i\u0107a ili o\u0161te\u0107enja zglobne \u010dahure.<\/p>\n<h5>Dva glavna problema<\/h5>\n<p>u prednjem dijelu ramena poznata kao sindrom boli u anteriornom dijeli ramena, mogu bit preventirana i trenirana pomo\u0107u <a title=\"izokineti\u010dki trening\" href=\"http:\/\/www.reha.hr\/cms\/izokinetika\/\">izokineti\u010dkog<\/a> treninga:<\/p>\n<ul>\n<li><strong><\/strong>opadanje ramena \u2013 uglavnom uzrokovano promijenom u balansu mi\u0161i\u0107a i u aktivaciji mi\u0161i\u0107a<strong><\/strong><\/li>\n<li><strong><\/strong>puknu\u0107a \u2013 <a title=\"tetive\" href=\"http:\/\/www.reha.hr\/cms\/ligamenti-i-tetive\/\">tetive<\/a> i mi\u0161i\u0107a mogu se procijeniti iz smanjenih vrijednosti maksimalnog obratnog momenta<\/li>\n<\/ul>\n<h5>U uvijetima testiranja<\/h5>\n<p>uzima se neka op\u0107enita amplituda pokreta od 90\u00b0 kod vanjske ali i kod unutarnje rotacije, makar je to izrazito individualno ovisno o sportu (neki baca\u010di u bejzbolu imaju amplitudu i do 180\u00b0) ili <a title=\"ozljede\" href=\"http:\/\/www.reha.hr\/cms\/sportske-ozljede\/\">ozljedi<\/a>. Kod ovog pokreta isto je tako vrlo bitno uklju\u010diti kompenzaciju gravitacije, da bi se smanjile balisti\u010dke sile.<\/p>\n<h5>Normalan omjer<\/h5>\n<p>lijeve i desne strane tijela ne bi trebao prelaziti vi\u0161e od 10 %. Ukoliko je omjer ve\u0107i, ili je jedna ruka izrazito dominantna nad drugom (npr. kod bacanja kladiva), ili je do\u0161lo do izrazitog disbalansa u snazi mi\u0161i\u0107a. Ekscentri\u010dne kontrakcije su u prosjeku 35 % ve\u0107e od koncentri\u010dnih.<\/p>\n<h5>Unutarnja rotacija<\/h5>\n<p>je uglavnom 30-40 % ja\u010da od vanjske u koncentri\u010dnim omjerima. Vrlo je va\u017eno\u00a0 kod ramena vje\u017ebati ekcentri\u010dan pokret vanjskih mi\u0161i\u0107a, jer unutarnja rotacija koja je va\u017ena kod baca\u010dkih <a title=\"sporta\u0161i\" href=\"http:\/\/www.reha.hr\/cms\/category\/sportasi\/\">sportova<\/a> ubrzava pokret, ali ekcentri\u010dna sila vanjskih rotatora mora biti sna\u017ena da bi isti pokret zaustavio. Dakle \u0161to je ja\u010da ekscentri\u010dna sila, rezultat je bolji.<\/p>\n<h5><strong>Fleksija i ekstenzija<br \/>\n<\/strong><\/h5>\n<p>kroz pokret u ramenu, osim glenohumeralnog, funkciju vr\u0161i i scapulotorakalni <a title=\"zglob\" href=\"http:\/\/www.reha.hr\/cms\/zglobovi\/\">zglob<\/a>, i zbog toga je vrlo bitno dobro pripremiti i zagrijati rameni zglob prije vje\u017ebanja. Vje\u017ebanje ovih pokreta mo\u017ee se izvoditi u sjede\u0107oj, le\u017ee\u0107oj i staja\u0107oj poziciji. Za ovo testiranje, amplituda pokreta se prote\u017ee do 160\u00b0 a u nekim slu\u010dajevima i 180\u00b0. Isto tako, omjer izme\u0111u lijevog i desnog ramena, je u normali kada iznosi do 10 %, ukoliko se taj postotak prije\u0111e, postoji mi\u0161i\u0107ni disbalans. Ekscentri\u010dni rezultati su uglavnom oko 30% vi\u0161i od koncentri\u010dnih.<\/p>\n<h5><strong>Abdukcija i adukcija<br \/>\n<\/strong><\/h5>\n<p>ovi pokreti se mogu testirati u sjede\u0107oj ( dosta dobra fiksacija, vrlo malo ostalih mi\u0161i\u0107a se priklju\u010duje pokretu) ili u staja\u0107oj poziciji. Nu\u017eno je kompenziranje gravitacije jer je sam adapter izuzetno te\u017eak u toj poziciji kod pokreta abdukcije. Kao i kod ostalih pokreta i ovdje je omjer bilateralan do 10 % prihvatljiv, preko te vrijednosti, postoji disbalans.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><strong>Ana Ru\u017ei\u0107,<\/strong><br \/>\n<em>mag. kineziologije u kineziterapiji i<em><br \/>\nlicencirani terapeut na Isomedu2000<\/em><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Posljednjih godina, vrlo popularno testiranje provodilo se u pokretima unutarnje i vanjske rotacije u ramenom zglobu. Glavni razlog popularnosti ovog testiranja je u samoj prirodi otvorenog kineti\u010dkog lanca u pokretima u ramenu. Ve\u0107ina pokreta u ramenu u svakodnevnom \u017eivotu i u sportu doga\u0111a se upravo kad je ruka slobodna u prostoru (OKL). Rotacija Pozicija ramenog [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":342,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[20,10,11,12],"tags":[23,83,35,26,68,86,30,31,32,33],"class_list":["post-341","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-istaknuto","category-medicinska-rehabilitacija","category-sportska-rehabilitacija","category-terapije","tag-fizikalna-terapija","tag-isomed2000","tag-izokinetika","tag-marijana-vlahinic","tag-ozljede-ramena","tag-rame","tag-sportasi","tag-sportske-ozljede","tag-tomas-marko","tag-zglobovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.reha.hr\/new\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.reha.hr\/new\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.reha.hr\/new\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.reha.hr\/new\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.reha.hr\/new\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=341"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.reha.hr\/new\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.reha.hr\/new\/wp-json\/wp\/v2\/media\/342"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.reha.hr\/new\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=341"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.reha.hr\/new\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=341"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.reha.hr\/new\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=341"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}